Neradna nedjelja u današnjem smislu postoji od 3. ožujka 321. godine, kad je rimski car Konstantin svojim ukazom propisao svim podanicima da na taj časni dan miruju. “Rimsko carstvo je propalo, neradna nedjelja je ostala” poručili su sudionici virtualnog skupa što ga je u Njemačkoj na samu obljetnicu održao Savez za slobodnu nedjelju. Njemačka nije slučajno bila domaćin toga skupa, jer u njenom Ustavu – za razliku od našega – nedjelja izričito navedena kao dan počinka. Kršćanstvo je preuzelo tu rimsku uredbu pretvorivši je u “dan Gospodnji”, a kroz kršćansku tradiciju slobodna nedjelja proširila se kao univerzalno dobro, vrijeme posvećeno ne samo bogoslužju i vjerskoj praksi nego općenito obitelji i prijateljima, tjelesnom i duhovnom oporavku. Njemački Ustavni sud je, braneći pravo na slobodnu nedjelju, 2009. godine naveo da je upravo nedjelja jamac ljudskoga dostojanstva koje stoji iznad ekonomske logike, te stoga u Njemačkoj nedjeljom radi samo ono što mora. Pitamo se bi li se naš Ustavni sud usudio tako postaviti prema trgovinskim lancima, većinom stranima? Ne bi i neće sve dok se i mi sami ne odreknemo nedjeljnog običaja “s pričesti u Konzum”.
Opširnije o ovom zanimljivom skupu i njegovim porukama u novom broju Glasa Koncila
