Vjernici je zbog te njene priče najčešće zazivaju baš kada su opasne i teške situacije te kada je uskraćena mogućnost ispovijedi i bolesničkog pomazanja.
Legenda govori da je bila lijepa i pametna kći Dioscorusa, bogatog trgovca purpurom, koji je za nju sagradio kulu s dva prozora, gdje su je budno čuvali da joj se netko ne bi približio. Zanimala se za kršćanstvo i o tome pisala crkvenom ocu Origenu, koji ju je nazvao „Aleksandrijskom mudricom“ i poslao joj svećenika Valentina. Valentin ju je, prerušen u liječnika, poučio u vjeri i krstio. Nakon toga je na kuli probila i treći prozor, kako bi je tri prozora podsjećala na tajnu Presvetog Trojstva, a na vratima je dala uklesati znak križa. Kad je za to doznao njezin otac, predao ju je vlastodršcima koje su je podvrgli strašnim mukama. Na kraju joj je sam otac odrubio glavu i nakon toga poginuo od udarca munje. Dogodilo se to po nekima oko godine 290, za vrijeme vladavine cara Maksimijana.
U Velikoj Mlaki postoji Kapela sv. Barbare koju krasi oltar sv. Barbare iz 1679. godine. Ovo je najveća i najljepša drvena kapela u Turopolju, pa i u Hrvatskoj. Njezina gradnja započeta je 1642. godine, a nakon brojnih dogradnji tijekom stoljeća konačan oblik dobiva 1912. godine prigradnjom pristašeka ispred južnog ulaza. Građena je od tesanih hrastovih planjki vezanih nemškim vuglima. Pokrov je od šindre. U unutrašnjosti sve je oslikano, i tabulat i zidovi obloženi daskama. Uz očito barokom inspiriranih girlandi, buketa, vitica i slične ornamentike, na zidovima su prikazane i scene iz životopisa sv. Barbare i interesantan prikaz sv. Kümmernisse, bradate svetice na križu, vrlo rijedak u Hrvatskoj.
